SEVDALINKE: Reference o sevdalinci objavljene u periodu 2013-2016.

01 January 2017

Reference o sevdalinci objavljene u periodu 2013-2016.

REFERENCE:

1) „Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulalića“. Priredio: Sejdalija Gušić. Sarajevo: Historijski arhiv, 2013.

2) „Unuk Latif-age u banjalučkom naselju Čelinac: Sevdalinka „Put putuje Latif-ga je naša himna“. „Oslobođenje“, online-portal, 21.02.2015.

3) „Zbornik radova: Proslava 110 godina rođenja prve bosanskohercegovačke etnokoreologinje Jelene Dopuđe“, urednice: Tamara Karača Beljak i Jasmina Talam. Sarajevo: Muzička akademija i Muzikološko društvo FBiH, 2014.

4) „Žene nositelji narodne muzičke prakse u Bosni i Hercegovini“. Sarajevo: Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu i ICTM Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine, 2015.

5) „Žene nositeljice narodne muzičke prakse u Bosni i Hercegovini“, urednice: Tamara Karača Beljak i Jasmina Talam. Sarajevo: Muzička akademija, 2015. (dvojezično: bosanski i engleski jezik)

6) BELYAVSKI-FRANK, Masha. Kad Vilići seku udavaše (When theVilić brothers married off their sister). Duh Bosne, vol. 8 (3), 2013.

7) BELYAVSKI-FRANK, Masha. Stara sevdalinka: Three Bosnian Love Songs (Sevdalinke). Duh Bosne, vol. 8 (1), 2013.

8) DESTANOVIĆ, Ismar. Struktura Erlangenskog rukopisa. Život, god. LXI, br. 1-2, 2014., str. 100-116.

9) DURIĆ, Rašid. O mentalitetu Bošnjaka u estetičkim i etičkim slojevima junačke pjesme, balade, sevdalinke i ilahije: Sevdalinka u oblikovanju bošnjačkog mentaliteta i umijeća pjevanja Safeta Isovića i Himze Polovine. Preporod, br. 4/1062, 15. februar 2016.

10) EFENDIĆ, Nirha. 2015. Bošnjačka usmena lirika: Kulturnohistorijski okviri geneze i poetička obilježja. Sarajevo: Slavistički komitet i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (Biblioteka Bosnistika).

11) EFENDIĆ, Nirha. Jedan pogled na usmenu pjesmu Prusca prema novoj građi. Glasnik Zemaljskog muzeja 2013 (u štampi)

12) EFENDIĆ, Nirha. Vojničke pjesme u okviru bošnjačkog usmenonjiževnog lirskog toka. Znakovi vremena, br. 64/2015, str. 275-285.

13) GUDŽEVIĆ, Sinan. U Gradišci. Novosti (tjednik za racionalnu manjinu), br. 883, 18.11.2016.

14) IMAMOVIĆ, Damir. 2016. Sevdah: Muzičko putovanje kroz tri stoljeća. Zenica: „Vrijeme“.

15) KARAKAŠ, Branko. 2013. 101 najljepša pjesma naroda Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Karika.

16) Kratka muzička biografija Bosne i Hercegovine (1878-1918)“, koncertni zapis. Sarajevo: Muzička akademija, 2014.

17) KUNIĆ, Mirsad. Bašagićeva rukopisna zbirka narodnih pjesama „Narodno cvijeće IV“. Godišnjak BZK Preporod, god. XV, Sarajevo, 2015., str. 291-297.

18) KUNIĆ, Mirsad. Mašinovođa koji je sakupio 50.000 stihova bošnjačke usmene poezije: Zbirka lirskih, lirsko-epskih i epskih pjesama "Muslimanske narodne pjesme" Muharema Kurtagića. Behar, god. XXIV, br. 123-124, 2015., str. 4-13.

19) OMERIKA, Nusret. 2013. Kad izvoru se vratiš. Mostar: Narodna biblioteka.

20) Ottoman Intimacies, Balkan Musical Realities. Edited by Risto Pekka Pennanen, Panagiotis C. Poulos and Aspasia Thedosiou. Helsinki, 2013. (Papers and Monographs of the Finnish Institute at Athens Vol. XIX).

21) PENNANEN, Risto Pekka. Between Sultan and Emperor: Politics and Ottoman Music in Habsburg Bosnia and Herzegovina, 1878-1918. In: Ottoman Intimacies, Balkan Musical Realities. Edited by Risto Pekka Pennanen, Panagiotis C. Poulos and Aspasia Thedosiou. Helsinki: Papers and Monographs of the Finnish Institute at Athens Vol. XI., 2013, pp. 31-50.

22) PUVAČIĆ, Dušan. The struggle with love: The theme of sevdah in Bosnian folk songs. In: Balkan Themes: Tradition and change in Serbian and Croatian literature. Paris: Éditions Ésopie, 2013, pp 31-50.

23) TALAM, Jasmina. 2013. Folk Musical Instruments in Bosnia and Herzegovina. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars Publishing.

24) TALAM, Jasmina. Historijski izvori i istraživanja muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini. Gračanički glasnik, 30/15, 2013, str. 48-57.

25) EFENDIĆ, Nirha. The Sevdalinka as Bosnian Intangible Cultural Heritage: Themes, Motifs, and Poetical Features. Narodna umjetnost, 52(1), 2015, str. 97-119.

26) Tradicionalna narodna muzika Bosne i Hercegovine, Serija 1: Saz u Bosni. Sarajevo: ICTM Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, 2016.

27) Muzička tradicija sjeveroistočne Bosne. Terenski snimci: Dimitrije O. Golemović. Sarajevo: ICTM Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, 2016.

28) Zbornik radova u čast 120-godišnjice rođenja prvog bosanskohercegovačkog etnomuzikologa fra fr. Branka Marića. Sarajevo-Mostar: Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu i Hercegovačka franjevačka provincija, 2016.

No comments:

DISCLAIMER

Sevdalinke Blog je neprofitni, nekomercijalni sajt namijenjen očuvanju i promociji sevdalinke kroz razmjenu arhivske građe, koja se može koristiti u edukativne i istraživačke svrhe. Materijali koji su postavljeni na Blogu su sakupljeni vlastitim istraživačkim naporima autora Bloga, te zahvaljujući pomoći i velikodušnosti drugih istraživača, poznavalaca i ljubitelja sevdalinke, te mojih prijatelja, čiji su doprinosi navedeni u zahvalnicama ispod odgovarajućeg sadržaja (posta).

Odabrani stihovi

„Bez obzira na muzičke osobine i formalno analiziranje, za mene sevdalinka postoji kao melodija odnosno auditivini fenomen tek onda kad ju zapjeva pravi pjevač. Dakle, ni slova, ni zvuk ni note, nego interpretacija, sevdalijski način pjevanja..." (Vlado Milošević, 1964).

"Pod grlom joj sjajna misečina,

Pod čelom joj do dvije zvizde sjajne,

Kosa joj je ko kad žito pada,

U pasu se hoće prilomiti,

Kad popivne, sav se svit osmihne...“

(Narodna pjesma o Bojičić Aliji; Skender Kulenović, "Ponornica", 1977.)

"Već godine 1912. čudio se jedan muslimanski pjevač u sjeverozapadnoj Bosni, da je moj aparat bez duše pjevao kao i on koji ima dušu..." (Mathias/Matija/ Murko, 1915.)

"O djevojko, ne kuni me mlada, proći ću se vina i rakije, pit ću tvoje suze iz očiju - suze piti, licem mezetiti..." (Alija Nametak, 1942.)

"Zvoni srce senabije, zvoni otesana jelovina, serdžada se suncu zamjerila: žarko sunce, ljepša sam od tebe!" (Ivan Lovrenović, "Prusac")

"Oj Boga ti, žalostna djevojko, ne pust' glasa do bijela dana, nek' se moja naveseli majka i sestrice kola naigraju i u kolu pesme napevaju" (Đenana Buturović, 1978.)

"Blaga nema do očinjega vida, draža si mi od očiju, draga" (Lirska narodna pjesma, Mak Dizdar 1966.)

"Ta naša narodna pjesma riše najrađe duboke dojmove i proživljavanje duše, bol srca, dert, sevdah. U svom jakom zamahu lomi ustaljene intervale pojedinih tonaliteta, mijenja dur s molom i mol s durom. Ritmička nit i melodijska isprekidana fermatima raznolikom mjerom, posve raspojasana, puna soka, snage i bujnog života. To je naša sevdalinka." (Fra Branko Marić, 1932.)

“Moji zemljaci, a posebno Hercegovci (a ja sam porijeklom iz Hercegovine) govore jezikom koji je zaista lijep. Na ovom prostoru nastale su dvije možda najljepše narodne balade “Omer i Merima” i “Hasanaginica”, izuzetne po jeziku, suptilnom i transcendentiranom.” (Meša Selimović, 1969.)

"Ne poznajemo naroda drugoga na svietu da je bio takim biedama, tolikim užasnim slučajevim i nevoljam i tako neprijaznim okolostajnostima izveržen i iskušan, kao nebogi narod slovinski; a ipak pokraj svie’ tih nemilih smećah i mnogostručnog u raznih prevratah terpljenja on ima, i svakad je pokazivao, u svojoj prirodi jednu božanstvenu iskricu, jedan dar osobiti - koga drugi naraštaj čoviečanski do danas u tako izuzetnoj mieri pokazao nije - pievati i u pievanja svoje događaje i svojih starih osobite čine slagati, s’ njima se uznositi, ter tako izvorna skladišta svojim preko viekovah potomcima vierno i neoskvernjeno predavati.” (Ivan Franjo Jukić i Fra Grga Martić, 1858)