31 January 2009

Izbor sevdalinki sa literaturom

Dr Rašid Durić and Alison Harthill
der Ruhr-Universität Bochum, Germany

Ašikovah tri godine dana
------------------------------
Ašikovah tri godine dana.
I dolazih dragoj pod pendžere.
A još dragu vidjeti ne mogoh:
Na pendžeru mreža okovana,
koja mi je pamet zanijela.
Pamet nosi, draga se ponosi!
Nek ponosi, nek mi pamet nosi.
Da Bog da je voda odnijela,
i u moje ruke donijela!

Gdje si, dragi, živa željo moja
---------------------------------
Gdje si, dragi, živa željo moja
Živom sam te željom poželjela!
Živoj mi je srce ispucalo:
baš ko ljti zemlja od sunašca.
Bog će dati, i kiša će pasti.
Zemlja će se sa zemljom sastati.
A ja s dragim - nikad do vijeka!

Na Obhođi, prema Bakijama
-----------------------------------
Na Obhođi prema Bakijama
Moba žanje age Fazlagića:
Sto momaka, trista djevojaka,
i četeres’ djece vodonoša.
među njima Džehva Fazlagića,
sama žanje, sama snoplje veže,
sama pjeva, sama pripijeva:
„Mošćanice, vodo plemenita!
Uz put ti je, selam ćeš mi dragom.
Il’nek dođe, il’ nek me se prođe.
Nek ne kosi trave pokraj Save,
Pokosit će moje kose plave.
Nek ne pije Mošćanice hladne,
popiće mi moje oči vrane!“

Da sam ptica, i da imam krila (by Mustafa Mujezinovic & Jovica Petkovic)
-------------------------------------
Da sam ptica, i da imam krila,
ja bih cijelu Bosnu preletila.
Letila bih nikad ne bih stala
dok se Bosne ne bih nagledala.
Nad Bosnom se planine izvile,
zelenilom svud su je pokrile.
Cvjetaj Bosno, u mirisu rudi
Iz njeg i ja da napajam grudi.

Razbolje se zlato neharato
-------------------------------
Razbolje se zlato neharato.
Oblazi ga mlado neženjeno.
I donosi šećerli ponude:
smokve s mora, grožđe iz Mostara.
„Mođeš li mi. zlato, preboljeti?“
„Mogu, dušo, u te gledajući!“


Majka Fatu kroz tri gore viče
----------------------------------
Majka Fatu kroz tri gore viče:
„Jesi l’ kćeri ubijelila platno?“
Fata joj se kroz sedam odziva:
„Nisam, majko, ni do vode došla,
Dragi mi je vodu zamutio!!
Kun’ ga, majko, i ja ću ga kleti,
samo stani, ja ću započeti:
Tamnica mu moja njedra bila,
bukagije - moje bijele ruke,
sindžir-halke - moje belenzuke!“


Pošetala Hana Pehlivana
-----------------------------
Pošetala hana Pohlivana,
ispred dvora Firdus-kapetana.
Za njom die Kumrija robinja:
„Kumrijice, po Bogu sestrice,
Je l’ mi kratka peča i feredža ?
Vide l’ mi se noge do čljanaka?
Gleda li me Firdus-kapetane,
gleda li me i begeniše l’ me?“


Jesam li ti govorila, dragi
------------------------------
Jesam li ti govorila, dragi:
„Ne ašikuj, ne veži sevdaha!
Od sevdaha goreg jada nema,
ni žalosti od ašikovanja.
Na žalost će i komšija doći,
al’ za jade niko i ne znade,
osim Boga i sevdaha moga.“

Vilu ljubi Murtez Atlagiću
--------------------------------
Vilu ljubi Mertez Atlagiću,
vilu ljubi devet godin dana.
Kad deseta godina nastala,
progovara Murtez Atlagiću:
„Bijela vilo, moja vjerna ljubo,
evo danas devet godin’ dana,
kako ljubim tvoje bijelo lice,
još se nisi na me nasmijala!“
„Kako ću se jadna nasmijati,
kad si meine mladu zarobio!“
Prevari se Murtez Atlagiću,
pa joj vrati krila i košulju.
Kad se vila dograbila krila,
ode vila nebu pod oblake.
Ode vila pjesmu pjevajući,
osta Murtez za njom plakajući.

Voljelo se dvoje mladih (Žute dunje)
----------------------------------------------
Voljelo se dvoje mladih, šest mjeseci i godinu.
I htjedoše da se uzmu, dušmani im ne dadoše.
Razbolje se lijepa Fatma, jedinica u majke.
Zaželjela žute dunje, žute dunje iz Stambola.
Ode dragi da donese žute dunje carigradske.
Al’ ga nema tri godine, nit’se javlja, nit’ dolazi.
Dođe dragi sa dunjama, nađe Fatmu na nosilima:
„Dvjesta dajem, spustite je. Trista dajem, otkrijte je,
Da još jednom vidim Fatmu, moju Fatmu na nosilima.“
Ali-paša na Hercegovini
----------------------------
Ali-paša na Hercegovini,
lijepa Mara na Bišću bijaše.
Koliko su na daleko bili,
jedno drugom jade zadavali.
Knjigu piše paša Ali-paša:
„Lijepa Maro, bi li pošla za me?“
S Bišća njemu Mara poručuje:
„Da me prosiš - ne bih pošla za te.
da umreš, bih se otrovala!
Da s’ oženiš, bih se objesila,
o javoru prema tvome dvoru!“

Kolika ja šeher Banja Luka
-------------------------------
Kolika je šeher Banjaluka:
u njoj ima trista divojaka.
Svaka ima po ašika svoga.
Lijepa Fata - trideset i jednoga!
Al’ ne prođe ni godina dana,
sve se cure poudaše redom,
samo Fata - osta neudata!

Sarajevo, divno mjesto
----------------------------
Sarajevo, divno mjesto, divno gizdavo,
u tebi su perivoji: k’o sunce jarko.
U tebi su izvor vode, ljeti studene,
Tu dolaze mlade mome,mlade mlađane.
Među njima moja draga, od svih najljepša:
ljepotom je nadvisila zvijezde s’ nebesa!

Kad ja pođoh na Bendbašu
--------------------------------
Kad ja pođoh na Bendbašu, na Bendbašu na vodu,
ja povedoh bijelo janje, bijelo janje sa sobom
Sve djevojke Bendbašanke na kapiji stajahu,
samo moja mila draga na demirli pendžeru.
Ja joj nazvah: „Selam alejk, selam alejk, djevojče!“
Ona meni: „Alejk selam, dođ’ doveče, dilberče.“
Ja ne odoh istu večer, već ja odoh sutra dan.
Drugog dana moja draga, za drugog se udala.

Dva su cvijeta u bostanu rasla
--------------------------------------
Dva su cvijeta u bostanu rasla:
plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na poljane,
osta kada u bostanu sama.
Poručuje zumbul sa poljana:
„Dušo moja, u bostanu kado,
kako ti je u bostanu samoj?“
Odgovara iz bostanu kada:
„Što je neba, da je list hartije,
što je gora, da su kalemovi,
što je more, da je crn murećef,
pa da pišem tri godine dana,
ne bi mojih ispisali jada.“

Dv’je planine viš’ Travnika grada
----------------------------------------
Dv’je planine viš’ Travnika grada:
Bukovica spram nje Vilenica.
Vilenica Bukovicu pita:
„Ah, što mi se Travnik zamaglio
Ili gori, il’ ga kuga mori?“
Niti gori, nit’ ga kuga mori.
Djevojka ga okom zapalila,
čarnim okom kroz srčali pendžer!“

Dvoje su se zamilili mladih
----------------------------------
Dvoje su se zamilili mladih,
Omer momče, Mejrema djevojče,
U proljeće kad iscvjeta cv’jeće,
kad iscvjeta zumbul i karanfil.
Govorila Omerova majka:
„Oj, Omere, moje milo perje,
ti ne gledaj Mejreme djevojke,
ljepšom će te oženit majka:
lijepom Fatom - Atlagića zlatom.
I viša je i ljepša od Mejre.
Još je Fata od roda bogata,
i tebe će potpomoći blagom.“
Al’ govori Omer momče mlado:
„Hajd’ ne luduj, moja stara majko,
nije blago ni srebro ni zlato,
već je blago što je srcu drago.!“

Omer beže na kuli sjeđaše
-------------------------------
Omer beže na kuli sjeđaše.
Čuj, Omere, dilbere
Haj, željo moja, aman na kuli sjeđaše.
Vjernu ljubu na krilu držaše.
Čuj, Omere, dilbere,
haj, željo moja, aman na krilu držaše.
„Vjerna ljubo, ženit ću se na te!“
Čuj, Omere, dilbere, haj željo moja
„Aman, ženit ću se na te!“
„Žen’ se, ago, i meni je drago.
I ja ću ti, dilbere, haj, željo moja,
Aman, u svatove poći.“
Aman, i ja se udajem!“

Kradem ti se u večeri
--------------------------
Kradem ti se u večeri, u večeri pod pendžere.
Da ti bacim struk zumbula, da ti cvijet prozbori:
Koliko te silno ljubim - mrijem, dušo, za tobom.
Ti nehaješ za bolove, za bolove srca moga.
Cvijet vehne, mlad se suši, sevdah ode uzaman!
Allah nek ti drugog dade, mrijem, dušo, za tobom!

Sabah-zora, živom bojom Text by Safvet-beg Bašagić and folksong
----------------------------------------------------------------------------------
Sabah-zora živom bojom plavo nebo budi.
Poranila moja draga, pa me ljubeć’ budi.
„Ustaj, ustaj, zlato moje, sabah-zora sviće.
Slušaj slatki poj slavuja, gledaj ruže, cvijeće.“
Ja podigoh rusu glavu, pogledah je milo:
poljubih je, pa joj rekoh: „Što me budiš, vilo?
Tvoje lice - moja zora, što no rudi jasno!
Tvoje usne moje cvijeće, što miriše krasno!“

Đul Zulejha po bostanu šeta
----------------------------------
Đul Zulejha po bostanu šeta,
sa mednom se rosom razgovara:
„Medna roso, gdje si zimovala“?
„U djevojke pod bijelim vratom,
gdje se nižu biser i merdžani.
Eto gdje sam zimu zimovala!“

Od kako je Banjaluka postala
------------------------------------
Haj, od kako je Banjaluka postala,
nije ljepša udovica ostala.
Haj, nego što je Džafer-bega kaduna.
Haj, nju mi prosi sarajevski kadija.
Haj, ona neće sarajevskog kadiju
Aman, sarajevskog kadiju.
Ona hoće banjalučkog bekriju,
aman, banjalučkog bekriju!

Kad puhnuše sabahzorski vjetrovi
-----------------------------------------
Kad puhnuše sabahzorski vjetrovi,
razviše se po hasbašči đulovi.
Digoše se sa pendžera zarovi,
iza zara moja draga govori:
„Gdje si bio do ovo doba, bekrijo !?“



Kraj tanana šadrvana: text by Heinrich Heine, transl. by S. Bašagić
--------------------------------------------------------------------------------------------
Kraj tanana šadrvana, gdje žubori voda živa:
šetala se svakog dana sultanova kćerka mila.
Svakog dana jedno ropče, stajalo kraj šadrvana.
Kako vrijeme prolazilo, sve je bljeđe, bljeđe bilo.
Jednog dana zapita ga sultanova kćerka draga:
„Kazuj, robe, odakle si, iz plemena kojega si?“
„Ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra
što za ljubav život gube, i umiru kada ljube!“

Na Bembaši, na Babića bašči
------------------------------------
Na Bendbaši, na Babića bašči, tri djevojke bostan posadile.
Naokolo pšenicu bjelicu, u sredini dinje i karpuze.
Navadi se jangin momče mlado, pokrade im zelena bostana.
Tri djevojke stražu postavile: uhvatiše jangin momče mlado.
Prva veli: „Da ga osudimo!“ Druga veli:“ Da ga objesimo!“
Treća veli: „Meni oko vrata.“

Tamburalo momče uz tamburu
-------------------------------------
Tamburalo momče uz tamburu,
tambura mu od suhoga zlata,
žice tanke kose djevojačke,
a terzijan pero sokolovo.
Gledala ga Ajka sa čardaka:
„Vidi, majko, lijepa junaka.
Da mi ga je u dvoru vidjeti,
na njegovom krilu sevdisati“
Karanful bi pod njega sterala,
a pod glavu rumenu ruđicu.
Nek miriše, nek se često budi,
često budi i često me ljubi.

U šeheru, kraj bistra Vrbasa
----------------------------------
U šeheru kraj bistra Vrbasa,
šetala se lijepa Almasa.
Ja kakva je u pojasu svome,
sav se Šeher ponosi sa njome.
„Oj, Almasa, mladosti ti tvoje,
budi moja, ukrasi mi dvore.!“
-----------------------------------------------------------------------------------------------

A chose from literature about sevdalinka:

Collections:

1. Andrić N., Izabrane pjesme, II, Ženske, Zagreb 1913.
2. Bartok, B. and Bates Lord A., Serbo-Croatian Folk Songs, New York 1951.
3. Dizdar H., Sevdalinke. Izbor iz bosansko-hercegovačke narodne lirike, Sarajevo 1944.
4. Dizdar H., Ljubavne narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1953.
5. Đikić O., Ašiklije, Mostar 1903.
6. Hak A., Ašiklije muslimanske sevdahlinke. Momačke i djevojačke pjesme iz Bosne i Hercegovine. Drugo znatno povećano izdanje, Sarajevo 1914.
7. Hrvatske narodne pjesme. Ur. N. Andrić. Knj. I-X. Matica hrvatska 1896-1942. (Lyric song and sevdalinkas in V-VII and X)
8. Karadžić Vuk Stefanović, Srpske narodne pjesme. Knj. 1-9. Biograd 1891-1902 (Lyric songs and sevdalinkas in 1, 5)
9. Kašiković N. T., Narodno blago. Knj. 1-3, Sarajevo 1927, 1928.
10. Kuba L., Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. In (journal) Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Knj. 18-23, Sarajevo 1906-1910; Kuba L., Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. Edicija Kulturno nasljeđe. Sarajevo 1984.
11. Kuhač F., Južno-slovjenske narodne popievke. Knj 1-5. Zagreb 1878-1941. (Sevdalinkas in 1-4)
12. Kurt Dž., Hrvatske narodne pjesme (muslimanske), Sv. 1, Mostar 1902.
13. Milanović M., Muslimanske sevdalinke. Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo s. a. (1924).
14. Milošević V., Bosanske narodne pjesme. Knj 1,2,3, 4. Banjaluka 1954-1964.
15. Mokranjac St., Zapisi narodnih melodija. Muzikološki institut. Knj. 13, Beograd 1966.
16. Nametak A., Muslimanske ženske pjesme. Zagreb - Sarajevo 1944.
17. Orahovac S., Sevdalinke, balade, romanse Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1968; Banjaluka 1990.
18. Mirković P., Srpske narodne pesme iz Bosne, pančevo 1886.
19. Mlač K., Ljubavne narodne pjesme, zagreb 1953.
20. Ostojić T., i Ćorović V., Srpska građanska lirika 18. veka. SKA, Beograd - Sremski Karlovci 1926.
21. Popović R., M. S., Srpske narodne umotvorine, I, Srpske sevdalinke, Pančevo 1892.
22. Srpska gradjanska poezija XVIII i s početka XIX stoleća. I, II. Prir. Marinković B., Beograd 1966.
23. Vasiljević M., Narodne melodije Sandžaka. Posebna izdanja SANU, Knj. 205, Muzikološki institut, knj. 5, Beograd 1953.
24. Maglajlić M., 101 sevdalinka, Mostar 1978.
25. Žero M., Sevdah Bošnjaka. 430 sevdalinki sa notnim zapisima. Drugo izdanje, Sarajevo, 2002.

Essays about sevdalinka :

1. Bejtić Alija, Prilozi proučavanju naših narodnih pjesama. In (journal) B i l t e n Instituta za proučavanje folklora, Sv. 2, 387-405; Sv. 3, 105-123.
2. Dizdar Mak, Gdje je ona čudnovata djevojka koja se je suncem povezala a mjesecom opasala? In: (journal) Ž i v ot, IX, 6, 447-456, Sarajevo 1960.
3. Durić Rašid, Sevdalinka i novokomponirana pjesma: estetska i filološka razmeša. In (Journal) M o s t, XX, 92, 1996.
4. Gezemean Gerhard, Prolegomena povodom gramofonskog snimanja bosanske narodne pesme. In (journal): P r i l o z i za proučavanje narodne poezije, Knj. IV, Sv. 1-2, Beograd 1937, 222-240.
5. Hangi Antun, Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1906.
6. Kadragić Hasan, O bosansko-hercegovačkoj sevdalinci, Sarajevo 1934.
7. Kršić Jovan, Sarajevo u sevdalinci. In: Tahmiščić Husein, Poezija Sarajeva, Sarajevo 1968, 264-269.
8. Kučukalić Zijo, The development of Musical Culture in Bosnia and Hercegovina, Sarajevo 1967.
9. Kuhač Franjo, Das türkische Element in der Volksmusik der Kroaten, Serben und Bulgaren, Wien 1899.
10. Kurtović Šukrija, Sevdalinka - naša narodna pjesma. In (journal) G l a s n i k vrhovnog islamskog starješinstva u FNRJ, God. IX, Sv. 3-5, Sarajevo 1958, 184-187.
11. Loocwood Y. R., Text and context: Folksong in a Bosnian Muslime village. Slavic Publisher Columbus (1983).
12. Maglajlić Munib, Historijat bilježenja i zanimanja za sevdalinku. In: G o d i š nj a k Instituta za jezik i književnost, Knj. II-IV, 395-402, sarajevo 1975; Ibid: Odnos pjesme i zbilje u sevdalinci. In (journal) I z r a z 8, 233-260, Sarajevo 1974.
13. Marijić Branimir, Pentatonika u bosansko-hercegovačkoj pučkoj muzici., Zagreb 1938.
14. Medenica Radosav, Fonogramsko snimanje naših pesama u Sarajevu. In (journal) P r i l o z i proučavanju narodne poezije, Knj. IV, Sv. 1-2, 272-275, Beograd 1937.
15. Milošević Vlado, Sevdalinka, Banjaluka 1964.
16. Mirković P(etar), Ašiklijske doskočice sa đul pendžera, Sarajevo 1913.
17. Pelletier R., La chanson d’amour a’ Sarajevo, Besancon 1938.
18. Pollock Karl-Heinz, Studien zur Poetik und Komposition des balkan-slawischen lyrischen Volksliedes. Opera Slavica V, Göttingen 1964.
19. Rizvić Muhsin: O lirsko-psihološkoj strukturi sevdalinke. In: Rizvić M.: Panorama bošnjačke književnosti, Sarajevo 1997.
20. Sarajlić Šemsudin, Sevdalinka. In (journal) N a r o d n a uzdanica, Kalendar, Sarajevo 1943, 123-127.
21. Sevdalije bosanske. Slike iz književnosti od S. A. J. In (journal) B o s a n s k a vila 1899, pages 7—8 and 20-22.
22. Umićević Dušanka, Sevdalinke u Bosanskoj krajini. In (journal) R a z v i t a k, godina 4, broj 12, stranica 361-365. (Banjaluka 1938). Ibid: Muzička obrada narodne pjesme u Bosanskoj krajini. In: Razvitak, V, 11, 325-333.
23. The first TV-video performance of sevdalinka in Sarajevo (1988) with the singer Safet Isović, and with commentars about sevdalinka by Zuko Džumhur, Ibrahim Ljubović and Josip Pejaković, with the title: „Za dušu i sjećanje.“
24. Zovko Ivan, Ašikovanje u Herceg-Bosni. In (journal) Z b o r n i k za narodni život i običaje, Knj. 12, 156—159, Zagreb 1907.

2 comments:

Anonymous said...

Hello,

I am looking for this book you cite:

Kuba L., Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. Edicija Kulturno nasljeđe. Sarajevo 1984.

could you please help me with this, I would like to buy it over Internet. Thank you. rsks@centrum.cz

Semir Vranić said...

Thanks for your inquiry. I sent you an email with my response.