SEVDALINKE: August 2008

30 August 2008

Srpske narodne pjesme pokupljene po Bosni. Zbirka Koste H. Ristića. U Biogradu, u Državnoj štampariji, 1873.*

* Ljubaznošću Medise Kolaković, Filozofski fakultet Novi Sad.

23 August 2008

Munib Maglajlić: Balada o pogibiji Hifzi-bega Đumišića. U: "Muslimanska usmena balada". "Veselin Masleša", Sarajevo, 1985.

16 August 2008

Dvije rijetke varijante bosanske balade o Hifzi-begu Đumišiću sa slikom njegovog turbeta

Izvor: Ludvík Kuba: Slovanstvo. Ve svých zpěvech. Sborník písní všech slovanských národů s původními texty a českými překlady. Písně jihoslovanské. VI. Bosensko-hercegovské. Praha: Hudební Matice Umělecké Besedy, 1927.

* Primjerak ove rijetke i dragocjene knjige ljubaznošću Jurija Wuschanskyja, Njemačka.

Izvor: Yugoslav Folk Music. Volume one: Serbo Croatian Folk Songs and Instrumental Pieces from the Milman Parry Collection. By Béla Bartók and Albert B. Lord. Edited by Benjamin Suchoff with a Foreword by George Herzog. State University of New York Press, 1978, pp. 374-8. Pjesmu je od narodnog kazivača Ibrahima Mašinovića iz Kulen Vakufa 1935. godine zabilježio Milman Parry (1902-1935).

** Primjerak knjige ljubaznošću Paula Rosdya, Wien, Austria.

*** Razglednica sa turbetom Hifzi-bega Đumišića. Ljubaznošću prof.dr. Muniba Maglajlića, Sarajevo.

O ovoj baladi pisao je dosta prof.dr. Munib Maglajlić, a skraćenu varijantu su u svoje vrijeme tumačili Behka i Igbal Ljuca.

200 narodnih pesama Jugoslavije: Bosanske narodne pesme (II dio)*. Beograd, 1959.

* Courtesy of Mary Sherhart, Seattle, WA, USA. Thank you!

09 August 2008

Još omota sa starih ploča, IX dio.

I: Pjesme iz Bosne pjeva Zaim Imamović. Narodni ansambl Ismeta Alajbegovića "Šerbe".
SY-1208, "Jugoton", Zagreb, otisak 17.4.1964.

Pjesme:
1. U Stambolu na Bosporu
2. Evo ovu rumen ružu

II: Bosanske narodne pjesme pjeva Mile Petrović. Narodni ansambl Jovice Petkovića. EPY-3439, "Jugoton", Zagreb, otisak 13.1.1965.

Strana A:

1. Oj djevojko pod brdom

2. Oj golube, ne padaj mi na maline

Strana B:

1. Hvalio se žuti limun

2. Zvijezda tjera mjeseca

Odabrane srp. narodne pjesme "Sevdahlinke" Ljubavne ašiklije (II dio)*. Skupio M.M-ć. Izd. i nakl. knjižar. i papirnice Mihajla Milanovića u Sarajevu.

*Ljubaznošću Medise Kolaković, Filozofski fakultet Novi Sad.

DISCLAIMER

Sevdalinke Blog je neprofitni, nekomercijalni sajt namijenjen očuvanju i promociji sevdalinke kroz razmjenu arhivske građe, koja se može koristiti u edukativne i istraživačke svrhe. Materijali koji su postavljeni na Blogu su sakupljeni vlastitim istraživačkim naporima autora Bloga, te zahvaljujući pomoći i velikodušnosti drugih istraživača, poznavalaca i ljubitelja sevdalinke, te mojih prijatelja, čiji su doprinosi navedeni u zahvalnicama ispod odgovarajućeg sadržaja (posta).

Odabrani stihovi

„Bez obzira na muzičke osobine i formalno analiziranje, za mene sevdalinka postoji kao melodija odnosno auditivini fenomen tek onda kad ju zapjeva pravi pjevač. Dakle, ni slova, ni zvuk ni note, nego interpretacija, sevdalijski način pjevanja..." (Vlado Milošević, 1964).

"Pod grlom joj sjajna misečina,

Pod čelom joj do dvije zvizde sjajne,

Kosa joj je ko kad žito pada,

U pasu se hoće prilomiti,

Kad popivne, sav se svit osmihne...“

(Narodna pjesma o Bojičić Aliji; Skender Kulenović, "Ponornica", 1977.)

"Već godine 1912. čudio se jedan muslimanski pjevač u sjeverozapadnoj Bosni, da je moj aparat bez duše pjevao kao i on koji ima dušu..." (Mathias/Matija/ Murko, 1915.)

"O djevojko, ne kuni me mlada, proći ću se vina i rakije, pit ću tvoje suze iz očiju - suze piti, licem mezetiti..." (Alija Nametak, 1942.)

"Zvoni srce senabije, zvoni otesana jelovina, serdžada se suncu zamjerila: žarko sunce, ljepša sam od tebe!" (Ivan Lovrenović, "Prusac")

"Oj Boga ti, žalostna djevojko, ne pust' glasa do bijela dana, nek' se moja naveseli majka i sestrice kola naigraju i u kolu pesme napevaju" (Đenana Buturović, 1978.)

"Blaga nema do očinjega vida, draža si mi od očiju, draga" (Lirska narodna pjesma, Mak Dizdar 1966.)

"Ta naša narodna pjesma riše najrađe duboke dojmove i proživljavanje duše, bol srca, dert, sevdah. U svom jakom zamahu lomi ustaljene intervale pojedinih tonaliteta, mijenja dur s molom i mol s durom. Ritmička nit i melodijska isprekidana fermatima raznolikom mjerom, posve raspojasana, puna soka, snage i bujnog života. To je naša sevdalinka." (Fra Branko Marić, 1932.)

“Moji zemljaci, a posebno Hercegovci (a ja sam porijeklom iz Hercegovine) govore jezikom koji je zaista lijep. Na ovom prostoru nastale su dvije možda najljepše narodne balade “Omer i Merima” i “Hasanaginica”, izuzetne po jeziku, suptilnom i transcendentiranom.” (Meša Selimović, 1969.)

"Ne poznajemo naroda drugoga na svietu da je bio takim biedama, tolikim užasnim slučajevim i nevoljam i tako neprijaznim okolostajnostima izvržen i iskušan, kao nebogi narod slovinski; a ipak pokraj svie’ tih nemilih smećah i mnogostručnog u raznih prevratah trpljenja on ima, i svakad je pokazivao, u svojoj prirodi jednu božanstvenu iskricu, jedan dar osobiti - koga drugi naraštaj čoviečanski do danas u tako izuzetnoj mieri pokazao nije - pievati i u pievanja svoje događaje i svojih starih osobite čine slagati, s’ njima se uznositi, ter tako izvorna skladišta svojim preko viekovah potomcima vierno i neoskvrnjeno predavati.” (Ivan Franjo Jukić i Fra Grga Martić, 1858)

SEVDALINKE